Razigrana čarolija adventa

-

Igračke odavno nisu, ako su to ikad i bile, „samo“ predmeti namijenjeni djeci i potrošna roba bez ozbiljne umjetničke vrijednosti ili kulturološkog značenja. Posve je uobičajeno da čak i odrasli za raritetnu igračku, kakav osobito vrijedan, kolekcionarski primjerak, izdvoje znatan novčani iznos, a lijepo dizajnirana i kvalitetno oblikovana mnoge će nagnati da, čak i u užurbanom kretanju današnjice, nakratko zastanu pred izlogom i vrate se u vrijeme vlastitog djetinjstva, kad su najdraži predmeti carevali njihovim svjetovima. Nagon za igrom je, uostalom, uz nagon za hranjenjem i zadovoljenjem drugih primordijalnih instinkta, među prvima što ih ljudsko biće za svojeg boravka na ovome svijetu osvješćuje. Kao vrsta, igramo se još od praskozorja povijesti čovječanstva, o čemu svjedoče tisućama godina stara drvena kolica i zviždaljke u obliku ptica pronađene u dolini rijeke Ind. Maleni su pak stanovnici drevnog Egipta vrijeme kratili igrajući se lutkama pomičnih udova izrađenima od drveta, kamenja ili grnčarije. Štoviše, stari su Egipćani u igrama toliko uživali da se vjeruje kako ni sa zrelošću igračke nisu bacali u ropotarnici prošlosti ili prepuštali u nasljeđe idućim naraštajima. Takvi su običaji opterećivali odrastanje u antičkoj Grčkoj, a posebno se to odnosilo na djevojčice; u noći prije udaje tradicionalno su, u svojevrsnom obredu prelaska, svoje dotadašnje najvjernije pratitelje prinosile u hramovima kao žrtve bogovima.

Program Adventa Zagreb započeo je 27. studenoga koncertom Marka Tolje (na slici), a do 7. siječnja u sklopu 14 blagdanskih programa održat će se gotovo 120 koncerata / Snimila Zoe Šarlija / PIXSELL

Iako igračke po završetku antičkog razdoblja nisu izgubljene, sve do prosvjetiteljskog je doba teško pratiti trag o njihovu korištenju, a potom kao da, poput sama koncepta i pojma djetinjstva, prolaze kroz renesansu; proizvode se prve slagalice, drveni konjići i prvi jednostavniji primjerci društvenih igara na ploči.

Prve hrvatske igračke

Teško je s pouzdanjem tvrditi čime su se i kako igrali i tako kreativnost razvijali naši stari jer organizirana proizvodnja igračaka na hrvatskom tlu počinje tek prije nešto više od stoljeća; potkraj 19. i početkom 20. stoljeća vještina se razvija u Hrvatskom zagorju i Prigorju, da bi se poslije na ostale, tad još razjedinjene, hrvatske krajeve proširila kao obiteljska, kućna radinost i u seoskim zadrugama. Među najstarijima je takvima zadruga osnovana 1932. u tadašnjem zaselku Vidovec na obroncima Zagrebačke gore, poznatu po pletenju košara i izradi drvenih igračka, za što su bili zaduženi najspretniji muškarci u selu, dok su ih najvještije žene oslikavale i nosile na prodaju pred zagrebačku katedralu ili na Dolac.

Tradicijske igračke u prolazu prema Matici obrtnika u Ilici, novoj adventskoj lokaciji / Snimila Zoe Šarlija / PIXSELL

Božićna jelka na Trgu sv. Marka tradicionalno je jedna od najljepše okićenih u gradu / Snimio Patrik Macek / PIXSELL

Važno mjesto u zaigranoj povijesti zauzima i 1946. osnovana tvornica Biserka, sa sjedištem u zagrebačkoj Ilici. Njezina se osnovna djelatnost s proizvodnje lutaka od jute ispunjenih slamom vrlo brzo proširila na izradu tada vrlo popularnih plastičnih lutaka, a primjena napredne tehnologije tvornicu je učinila jedinim mjestom izvan sjevernoameričkog kontinenta ovlaštenim za izradu igračaka prema likovima Walta Disneyja. Licencirane igračke za hrvatske tvornice poput Leda, Kraša i Podravke, ali i nogometne klubove Bayern i Dinamo, proizvodila je početkom osamdesetih osnovana tvornica TIK-TIK, nastala suradnjom krapinske tekstilne manufakture i poljske tvornice igračaka, u domaću etnografsku povijest upisana i jer su se u njoj izrađivale plišane maskote čak dvaju velikih svjetskih natjecanja; 1984. za zimske su Olimpijske igre u Sarajevu pripremili Vučka, a tri godine poslije uoči zagrebačke Univerzijade predstavili Zagija. Ostalo je povijest, prigodno bismo rekli.

U prigorskom selu Vidovcu 1932. započela je organizirana proizvodnja igračaka. Vidovčani su  svoje rukotvorine prodavali na Kaptolu

Upravo suprotno, ovo je povijest nataložena kao prvi od slojeva budućnosti kojoj danas svjedočimo. Do ovih bismo vrijednih, važnih i zanimljivih komadićaka prošlosti teško došli da nije zagrebačkog Etnografskog muzeja, čuvara hrvatskih narodnih tradicija i usmenih predaja, u čijem je prostoru 4. prosinca otvorena izložba Božićna bajka Jasmine Kosanović, zagrebačke umjetnice i obrtnice. Njezin je izlog u središtu grada cijele godine dobrodošla distrakcija prolaznicima i prozor u pravo bajkovito carstvo vila, medvjedića, ježića, lisica i vrana. Tu će čaroliju do 9. siječnja, kao jedno od temeljnih događanja ovogodišnjeg izdanja zagrebačkog Adventa, moći razgledati posjetitelji Muzeja, a da se prostor izložbe pretvori u okupljalište djece, pomoći će i zanimljivi popratni sadržaji što će ih umjetnica organizirati četvrtkom i subotom; radionica izrade tradicijskog nakita, pripovjedaonica vilinskih priča, tematska šetnja kroz stalni postav s temom božićnih ukrasa i radionica filcanja božićnih kuglica.

Izlog zagrebačke umjetnice i obrtnice Jasmine Kosanović koja je u Etnografskom muzeju postavila božićnu izložbu

Suvremeni baštinici tradicije

I na zagrebačkim će se ulicama za trajanja Adventa zasigurno pronaći zanimljivih božićnih kuglica i ukrasa, i to mahom ručno izrađenih. Naime, Jasmina Kosanović samo je jedna od umjetnica i rukotvorki čiji će se rad u sklopu Zagrebačkog adventa predstaviti javnosti. Po prvi je put i prolaz prema Matici obrtnika na Ilici prigodno ukrašen, a u njemu je, uz prigodnu prodaju ručno izrađenih božićnih ukrasa i suvenira, organiziran i niz radionica za djecu, među kojom se, zasigurno, kriju neki novi čarobnjaci.

Uz obiteljski obrt Mikuš, izrađivače drvenih tradicijskih igračaka, koji je prije gotovo stotinu godina kao seosku zadrugu osnovao djed obitelji Valent, a o posebnosti čijih proizvoda svjedoči i čast što im ju je Hrvatska turistička zajednica ukazala otkupivši njihove igračke za predstavljanje Hrvatske u dalekom Tokiju, u sklopu adventskog programa Made in Zagreb predstavit će se rad Kištre, obrta čije ručno rađene interaktivne igračke pomažu usavršavanje fine motorike i razvoj kreativnosti u djece. Pokretačica i kreativna direktorica brenda Lea Vavra nasljednica je obitelji čije su, mahom plišane, Igračke Vavra, desetljećima slovile kao jamstvo kvalitete u mnogim, i ne samo zagrebačkim, dječjim sobama.

Povratak prirodnim materijalima u skladu je s ovogodišnjom „zelenom“ i održivom notom Zagrebačkog adventa, a ujedno je pokazatelj smjera kretanja svijeta; u potpunoj suprotnosti s vremenom uspona tvornice Biserka, suvremeno se doba oslanja na prirodne izvore i materijale kao najkvalitetnije, najpouzdanije, ali i zdravstveno najsigurnije. Stoga su i proizvodi drugih Adventom zastupljenih zagrebačkih obrtnika: Tamare Grubeša Fuglinski – njezin Art design by Tamara od 2008. proizvodi ručno oslikane i imenom potpuno personalizirane lutkice od stopostotnog pamuka, što ih donekle čini domaćom i ekološkom inačicom u svijetu popularnih igračaka Cabbage Patch – Jane Dobrinić i heklanih lutkica proizvedenih kroz Malu iglu, Nena dolls Nediljke Kujundžić, MoKo Ive Kunić i Bebelote, inovativnog zagrebačkog projekta koji, oslanjajući se na istraživanje čiji su rezultati pokazali da tek rođena djeca vide malo, mutno i u crno-bijelim tonovima, tržištu predstavljaju mekane igračke crno-bijeli tonova kako bi se novorođenoj djeci pružio osjećaj dodatne sigurnosti, izrađeni od prirodnih materijala i s potpuno prirodnim i većinom alergološki ispitanim punjenjima.

Plato Gradec sa šumom božićnih jelki i ove je godine jedna od najljepših adventskih lokacija / Snimio Ivan KlindiĆ

Mjesečev vrt u Parku Bele IV. na Gornjem gradu / Snimio Ivan KlindiĆ

To, naravno, nipošto ne znači da zagrebački Advent ove godine ne živi u 21. stoljeću i ne kreće se ukorak s tehnologijom. Mnoge su igračke, naime, kao ukrasi upletene u zagrebačku božićnu priču; tradicijske igračke na glavnom gradskom trgu, veliki Orašari pred crkvom svetog Marka, no svakoj se od njih prolaznici mogu tek diviti iz daljine, dotaknuti je na tren i – nastaviti dalje. Požele li, ipak, kojom od njih upotpuniti svoju privatnu zbirku, a pritom izbjeći legalne posljedice, mogu posegnuti za proširenom stvarnošću. Nakon što smo je posljednjih godina u kontekstu suvremenih, mahom japanskih, igračaka i na njima utemeljenih igara počesto negativno konotirali, proširena stvarnost ovog Adventa otvara granice i mogućnosti darivanja. Dovoljno je samo instalirati aplikaciju Equinox XR i igračku dobivenu u poklon kutiji postaviti na određenu gradsku lokaciju ili ju pak ponijeti sa sobom bilo gdje u svijet. Drugi virtualni posjetitelji na istoj lokaciji moći će zaviriti u vašu zbirku, možda iz nje i posuditi poneku ideju, a čarolija Božića i jest u tome što se najbrže množi baš kada se dijeli. Ponekad baš s potpunim neznancima. Uostalom, svaka igračka nosi posebnu priču.

Motivi igračaka ovogodišnjeg Adventa Zagreb na Trgu kralja Tomislava / Snimio Ivan KlindiĆ

Božićna instalacija u prolazu Oktogon / Snimio Tomislav MiletiĆ / PIXSELL

A priče igračaka iz fundusa Muzeja prekinutih veza nisu, nažalost, uvijek sretne. Točnije, redovito su obojene nijansama tuge jer naš u svijetu najslavniji muzej stekao je prepoznatljivost time što, poput kakva mudrog i starog terapeuta, prošlošću opterećenima dopušta da se u njegovu krilu oslobode teškog tereta prošlih veza i krenu dalje. Igračke, srećom, ne pričaju, ali njihova kazivanja možete otkriti na izložbi Kad bi igračke pričale otvorenoj do 6. siječnja.

Za ljubitelja slatkog u Muzeju čokolade se do posljednjeg dana ove godine može razgledati retrospektiva čokoladnih darova. Datumski je to vrlo zanimljiva podudarnost jer još se naš dragi Mladen Klemenčić u jednom od svojih Zagrebačkih štikleca prisjetio praščića izrađenih od biskvita, a obloženih marcipanskom masom što bi ih netko od starijih obavezno donio kao dar ukućanima na Silvestrovo. „Praščići su bili vješto oblikovani i obojeni ružičasto pa su podsjećali na svježeg odojka, a na leđima bi im bio natpis ‘Sretna Nova godina’. Bili su mi valjda i ukusni, no više od toga fascinirao me izgled slastice – bile su to simpatične minijaturne replike novogodišnje pečenke“, prisjetio se Klemenčić na stranicama Vijenca, čije je uživanje u slatkišu vjerojatno bilo dodatno pojačano time što slatke praščiće nije bilo moguće nabaviti izvan božićno-novogodišnjeg slavlja. Ništa neobično jer čokolada ipak jest najbolji dar. K tome prigodno izrađena još je slađa.

Zagreb Mingles

Osim jela koja se mogu kušati svakog dana i u svako godišnje doba, pokoji „blagdanski praščić“, naći će se u sklopu projekta Zagreb Mingles koji je zasigurno gastronomska kruna ovogodišnjih adventskih događanja. Naime, pedesetak zagrebačkih ugostitelja na prigodno ukrašenim terasama predstavlja svoju ponudu u punom sjaju. Doživljaj (hrane i pića) tako će na gradskim će trgovima otvoriti prostor za nesmetano uživanje u svjetlosnoj čaroliji, a gastronomija je dobila zasluženo mjesto kao važan segment etnografske baštine i kulturnog identiteta.

Mirisi i zvuci Adventa

Naravno, blagdanski je ugođaj teško zamisliv bez odgovarajuće zvučne kulise pa će se tako i ove godine božićne note moći čuti gotovo na svakom uglu, a organizatori ovogodišnjeg Adventa s partnerima odabrali su taktove uz čiju će čaroliju svaka peta, makar sramežljivo, nekoliko puta lupnuti o pod. U čak 14 blagdanskih programa smjestilo se gotovo 120 koncerata, od tradicionalne i klasične glazbe pa do urbanih, popularnih nota. Program Adventa na Zrinjevcu započeo je već paljenjem prve adventske svijeće 27.11. i koncertom Marka Tolje, a do 28. 12. i koncerta popularne duhovne glazbe Vanese Mioč na jednu od najšarmantnijih zagrebačkih pozornica popeo se Matija Cvek & The Funkenstein, Damir Kedžo, a očekuje nas i Mia Dimišić, Ante Gelo s prijateljima, a 18.12. na njoj će se izvesti i najljepše arije i dueti. Glazbena događanja četvrtkom i subotom na Katarininom trgu, među ostalim, uključuju i nastupe kvarteta Danijele Večerinović, Linger Ginger Soula, Azil Jazz Tria i Abi Soleidy i Toumaranke. Prava je to suprotnost dosad uobičajenim gornjogradskim koncertnim događanjima koja će, se i ove godine harmonično nadopunjavati s onima urbanog zvuka.

Prije svega, tu je posebno iskustvo Adventa pod lanternom, već tradicionalnog programa u kojem nažigači u sumrak pale plinske svjetiljke, u prosincu praćeni glazbom Gospel sastava The Messangers, Ženske kalpe Cesarica, Vokalnog ansambla Čipkice, Solista sv. Marka i Zagreb Krezmer Tria. U Muzeju grada Zagreba odvijaju se tradicionalni Adventski koncerti Zagrebačkih solista, , a glazbasvira i s balkona Kavane Lav, smještene tik uz Kamenita vrata. Poklonici tradicionalne glazbe uživat će i u adventskom programu Ansambla LADO koji u svojim, božićnim ruhom ogrnutim, prostorijama priprema putovanje po Hrvatskoj uz tradicionalne božićne napjeve iz svih krajeva Lijepe naše te prigodan plesni program. Tradicionalne božićne napjeve moći će poslušati i posjetitelji obližnje crkve sv. Blaža čiji će se blagdanski program i adventski zvukovi kasnije razmiljeti i ulicama Gornjega grada. Ipak, pravo iznenađenje ovogodišnjeg glazbenog programa jedan je adventski debitant, Božićni vrt u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti. Osim brojnih radionica i prigodno organiziranih izložaba, atraktivan prostor pozornost Zagrepčana plijeni i izuzetnim koncertima. Glazbenu su sezonu u hramu likovnosti 27. 11. otvorili Nipplepeople, a program je nastavljen nastupima možda manje poznatih, no svakako glazbeno vrlo raznorodnih imena širokog repertoara za zadovoljenje svih profila publike.

Osim bez glazbe, adventsko je doba teško zamisliti i bez veselja proizišlog iz dobrih djela. Tako je ove godine jedan od tradicionalno najzanimljivijih adventskih punktova, plato Gradec, obojen posebnom čarolijom: postavljeno je stotinjak prekrasnih borova a posjetitelji su pozvani da ih i sami okite kuglicama i ukrasima. Tom čarobnom šumom prenijet će se i čarolija dobrih djela pa će tako okićena božićne jelke biti donirane obiteljima u potrebi ili humanitarnim udrugama.

Naposljetku, jedan je adventski događaj poseban zalog za bolji i ljepši grad i uvod u sretniju budućnost, kakvoj se svi s nestrpljenjem nadamo. Naime, nakon što se iz Muzeja za umjetnost i obrt iznesu posljednje grafike Fundacije Murtić, muzejska će se brava na neko vrijeme zakračunati sve do 30. lipnja kada će Muzej ponovo zasjati u punom sjaju.

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba
www.adventzagreb.hr